Početna / Pravni saveti / Zahtev za neplaćeno odsustvo – primer zahteva i kako se podnosi

Zahtev za neplaćeno odsustvo – primer zahteva i kako se podnosi

zahtev za neplaceno odsustvo

Neplaćeno odsustvo je zakonom dozvoljena mogućnost da zaposleni privremeno bude odsutan sa rada, najčešće radi obavljanja privatnih obaveza.

Pravni osnov je član 78. Zakona o radu koji propisuje da poslodavac može – ali nije u obavezi – da odobri odsustvo bez naknade zarade.

Za vreme trajanja neplaćenog odsustva zaposlenom miruju prava i obaveze iz radnog odnosa, ako za pojedina prava i obaveze zakonom, opštim aktom ili ugovorom o radu nije drugačije određeno.

1. Šta je neplaćeno odsustvo i ko ga odobrava

neplaćeno odsustvo
Neplaćeno odsustvo je zakonom regulisano mirovanje radnog odnosa tokom kojeg zaposleni ne dolazi na posao i ne prima zaradu
Neplaćeno odsustvo nije apsolutno pravo zaposlenog. Poslodavac ima diskreciono pravo da proceni opravdanost zahteva i da ga odobri ili odbije, uzimajući u obzir organizaciju i proces rada.

Zakon ne propisuje ni listu razloga ni maksimalno trajanje – sve se dogovara između dve strane.

Najčešći razlozi su:

  • obavljanje ličnih i porodičnih poslova
  • poseta članu uže porodice u inostranstvu
  • lečenje u inostranstvu
  • stručno usavršavanje i polaganje ispita
  • nega bolesnog člana porodice
Jedini zakonom obavezan slučaj neplaćenog odsustva je pravo jednog od roditelja, usvojioca, hranitelja ili staratelja da odsustvuje sa rada dok dete ne navrši tri godine života (član 100. Zakona o radu). U ovom slučaju poslodavac ne može odbiti zahtev.

Važna razlika: neplaćeno odsustvo iz člana 78. ne treba mešati sa mirovanjem radnog odnosa iz člana 79, gde zaposleni ima zakonsko pravo na odsustvo u slučajevima kao što su odsluženje vojnog roka ili obavljanje javne funkcije, i poslodavac je dužan da to odobri.

2. Prava i obaveze tokom neplaćenog odsustva

Tokom neplaćenog odsustva prava i obaveze iz radnog odnosa miruju, što znači da zaposleni ne prima platu i ne ostvaruje staž
Tokom neplaćenog odsustva prava i obaveze iz radnog odnosa miruju, što znači da zaposleni ne prima platu i ne ostvaruje staž

Tokom neplaćenog odsustva zaposleni:

  • ne prima platu ni naknade (topli obrok, regres, prevoz)
  • zadržava formalni status zaposlenog – radni odnos se ne prekida
  • nema pravo na bolovanje na teret poslodavca
  • ne teče mu staž osiguranja (PIO staž)
  • ne može zasnivati radni odnos kod drugog poslodavca

Izuzetak je neplaćeno odsustvo radi nege deteta do treće godine: u tom slučaju poslodavac je dužan da uplaćuje doprinos za zdravstveno osiguranje, dok doprinosi za PIO i nezaposlenost ne teču.

Nakon što poslodavac donese rešenje, administrativna služba je obavezna da u roku od tri radna dana odjavi zaposlenog iz baze CROSO (šifra 31 – prekid osiguranja po osnovu radnog odnosa zbog mirovanja). Po povratku na rad, ista obaveza važi za ponovnu prijavu.

3. Kako napisati i podneti zahtev

Zahtev se podnosi isključivo u pisanoj formi – direktnom rukovodiocu ili službi za ljudske resurse.

Potrebno je unapred proveriti interni pravilnik o radu, koji može propisivati rokove najave i ograničenja trajanja odsustva za određene svrhe.

Zahtev treba da sadrži:

  • lične podatke (ime, prezime, radno mesto)
  • tačan datum početka i završetka odsustva
  • jasan razlog odsustvovanja
  • prateću dokumentaciju ako postoji (npr. medicinska potvrda, poziv na stručni kurs)

Primer zahteva za neplaćeno odsustvo

5. Šta se dešava nakon podnošenja zahteva

Poslodavac procenjuje zahtev i donosi odluku u formi pisanog rešenja – kojim ili odobrava odsustvo sa preciznim datumima, ili ga odbija.

Odbijanje je moguće jer ne postoji zakonska obaveza odobravanja (osim u slučaju nege deteta do treće godine).

Ukoliko je zahtev odbijen, zaposleni može pokušati ponovnim podnošenjem sa dopunjenom dokumentacijom ili dogovorom o kraćem trajanju.

Korak Ko je odgovoran Rok
Podnošenje pisanog zahteva Zaposleni Pre početka odsustva
Izdavanje rešenja Poslodavac Pre datuma polaska
Odjava iz CROSO (šifra 31) Računovodstvo / HR U roku od 3 radna dana
Povratak na rad Zaposleni Na dan naveden u rešenju
Ponovna prijava na CROSO Računovodstvo / HR U roku od 3 radna dana

6. Povratak na posao i posledice nepoštovanja rokova

Zaposleni je obavezan da se vrati na rad tačno onog datuma koji je naveden u rešenju o odsustvu. Po pravilu se vraća na isto radno mesto. Ukoliko to radno mesto više ne postoji, poslodavac je dužan da ga rasporedi na odgovarajuće poslove u skladu sa ugovorom.

Ako se zaposleni ne vrati u roku od 15 dana od dana isteka odsustva, poslodavac ima pravo da mu otkaže ugovor o radu zbog povrede radne discipline.

Preporučujemo da se o eventualnom produžetku odsustva komunicira pisanim putem i pre isteka rešenja.

Preporučujemo konsultaciju sa pravnikom ili sindikalnim predstavnikom pre podnošenja zahteva, naročito ako se radi o dužem periodu odsustva ili ako postoji rizik od odbijanja. Pravni osnov: član 78. i član 100. Zakona o radu RS

Često postavljana pitanja

Da li poslodavac mora da odobri neplaćeno odsustvo?
Ne, u opštem slučaju poslodavac nije zakonski obavezan da odobri neplaćeno odsustvo. Jedini izuzetak je pravo roditelja, usvojioca ili staratelja da odsustvuje sa rada dok dete ne navrši tri godine života – ovaj zahtev poslodavac ne sme odbiti.
Koliko dugo može trajati neplaćeno odsustvo?
Zakon ne propisuje maksimalno trajanje. Dužina odsustva se dogovara sporazumno i može biti od nekoliko dana do više meseci. Interni pravilnik o radu ili kolektivni ugovor mogu propisivati ograničenja za određene namene.
Da li mi teče staž za vreme neplaćenog odsustva?
Ne. Tokom neplaćenog odsustva ne teče PIO staž (staž osiguranja). Izuzetak je odsustvo radi nege deteta do treće godine, kada se plaća doprinos za zdravstveno osiguranje, ali ni tada PIO doprinos ne teče.
Mogu li raditi kod drugog poslodavca za vreme neplaćenog odsustva?
Ne. Za vreme neplaćenog odsustva zaposleni ne može zasnivati radni odnos kod drugog poslodavca. Radni odnos kod matičnog poslodavca miruje, ali formalno i dalje postoji.
Šta se dešava ako se ne vratim na vreme?
Ako se zaposleni ne vrati na rad u roku od 15 dana od isteka odsustva, poslodavac ima pravo da otkaže ugovor o radu zbog povrede radne discipline.
Da li imam pravo na zdravstveno osiguranje tokom neplaćenog odsustva?
U opštem slučaju – ne. Poslodavac vrši odjavu zaposlenog sa obaveznog socijalnog osiguranja u roku od tri radna dana od početka odsustva.
U kojoj formi se podnosi zahtev?
Zahtev se mora podneti u pisanoj formi – na papiru ili elektronski, u zavisnosti od internih procedura firme.

Za kraj

Neplaćeno odsustvo je koristan institut koji zaposlenima omogućava da privremeno reše važne privatne obaveze bez formalnog prekida radnog odnosa.

Ključno je zapamtiti da ovo nije zagarantovano pravo – osim u slučaju nege deteta do treće godine – već mogućnost koja zavisi od dogovora sa poslodavcem.

Da biste povećali šanse za odobrenje, podnesite zahtev blagovremeno, priložite relevantnu dokumentaciju i jasno navedite period odsustva. Po dobijanju pisanog rešenja, vodite računa o roku povratka – kašnjenje može imati ozbiljne posledice po vaš radni odnos.

Ukoliko niste sigurni kako da postupite u vašem konkretnom slučaju, preporučujemo konsultaciju sa pravnikom ili sindikalnim predstavnikom pre podnošenja zahteva.