Sudska praksa

Naknada štete za neiskorišćeni godišnji odmor

PRAVO ZAPOSLENOG NA NAKNADU ŠTETE ZA NEISKORIŠĆENI GODIŠNjI ODMOR

Iz obrazloženja:

Drugostepeni sud je na stanovištu da je pobijana presuda kojom je odbijen tužbeni zahtev za utvrđenje osporenog potraživanja po osnovu naknade štete na ime neiskorišćenog godišnjeg odmora, doneta pogrešnom primenom materijalnog prava.

Prema odredbi člana 75. stav 1.-3. Zakona o radu, poslodavac odlučuje o vremenu korišćenja godišnjeg odmora, uz prethodnu konsultaciju zaposlenog. Poslodavac je dužan da zaposlenom dostavi rešenje o korišćenju godišnjeg odmora, najkasnije 15 dana pre datuma određenog za početak korišćenja godišnjeg odmora. Ako poslodavac ne dostavi zaposlenom rešenje, smatra da je zaposlenom uskratio pravo na godišnji odmor. Sa druge strane, odredbom člana 76. istog zakona propisano je da, ako zaposleni krivicom poslodavca ne koristi godišnji odmor, ima pravo na naknadu štete u visini prosečne zarade u prethodna 3 meseca, utvrđena 

Opštim aktom i Ugovorom o radu. Po odredbi člana 125. stav 1. tačka 2. Zakona o radu, zaposleni ima pravo na naknadu štete za neiskorišćeni godišnji odmor krivicom poslodavca, za kalendarsku godinu u kojoj je pokrenut stečajni postupak, ako je to pravo imao pre pokretanja stečajnog postupka, a prema odredbi člana 126. stav 2. naknada štete za neiskorišćeni godišnji odmor iz člana 125. stav 1. tačka 2. ovog zakona isplaćuje se u visini minimalne zarade. Iz navedenih zakonskih odredaba, može se zaključiti da obaveza preduzimanja aktivnosti u cilju ostvarivanja garantovanog prava zaposlenog na korišćenje godišnjeg odmora, postoji na strani poslodavca. 

Registrujte se da bi videli kompletan sadržaj članka

 

Ulogujte se